Put kafe od sadnice do šoljice

Put kafe od sadnice do šoljice počinje mnogo pre nego što se zrno nađe u mlinu ili espresso aparatu. Iza svake šoljice krije se složen proces koji obuhvata botaniku biljke, uslove uzgoja, berbu, obradu, blendovanje i pečenje. Svaki od ovih koraka direktno utiče na kvalitet, aromu i karakter napitka koji svakodnevno pijemo.

Kafa je jedno od najrasprostranjenijih pića na svetu i svakodnevni ritual miliona ljudi. Biljka kafe potiče iz tropskih krajeva Afrike, a danas se uzgaja u više od 70 zemalja takozvanog „pojasa kafe“. Najznačajnije vrste koje se koriste za proizvodnju kafe su Coffea arabica i Coffea canephora (robusta), koje zajedno čine gotovo kompletnu svetsku proizvodnju.

Razumevanje botanike kafe – od strukture lista, preko cveta, pa sve do razvoja ploda i zrna – pomaže da bolje razumemo kako nastaje ukus u šoljici. Upravo zato smo o ovoj temi razgovarali sa Ilijom Đurićem, profesionalnim degustatorom i Cup testerom Grand kafe, koji otkriva zanimljive detalje o životnom ciklusu biljke i faktorima koji utiču na kvalitet zrna.

put kafe od sadnice do šoljice

Ilija Đurić, profesionalni degustator

Botanika kafe – od biljke do zrna

Kafa pripada rodu Coffea iz porodice Rubiaceae, istoj porodici kojoj pripada i gardenija. Prirodne mutacije i genetska selekcija tokom godina stvorile su veliki broj varijeteta i hibrida, ali sa komercijalnog i kvalitativnog aspekta dve vrste dominiraju – arabika i robusta.

Arabika poseduje 44 hromozoma i poznata je po izraženijoj aromi, složenijem ukusu i većem kvalitetu, dok robusta ima 22 hromozoma, otpornija je na klimatske uslove i sadrži više kofeina.

Gajenje kafe i uslovi koji oblikuju kvalitet

Put kafe od sadnice do šoljice velikim delom zavisi od mesta na kojem kafa raste.

Robusta se najčešće uzgaja do 500 metara nadmorske visine, dok se arabika gaji na visinama od 1.200 do preko 2.000 metara. Upravo sporije sazrevanje na većim nadmorskim visinama omogućava razvoj kompleksnijih aroma, izraženije kiselosti i finijeg profila ukusa.

Najbolje rezultate daje plodno, često vulkansko zemljište bogato humusom. Za pravilan razvoj biljke posebno su važni azot i magnezijum, dok se razmnožavanje obavlja sadnicama, reznicama ili kalemljenjem.

Biljka cveta gotovo tokom cele godine, ali je glavno cvetanje najčešće krajem oktobra i početkom novembra, nakon obilnih kiša. Sitni beli cvetovi svojim mirisom podsećaju na jasmin.

Plod kafe – početak ukusa

Ilija Đurić, profesionalnidegustator

Plod kafe naziva se čeri ili trešnja. Tokom sazrevanja menja boju od zelene, preko žute, do tamnocrvene, kada dostiže optimalnu zrelost za berbu.

Svaki plod najčešće sadrži dva zrna. Arabika ima izduženija i ravnija zrna sa talasastim žlebom, dok su zrna robuste okruglija i imaju prav žleb.

Osim genetskih razlika, na konačan kvalitet utiču i način sazrevanja, klimatski uslovi i trenutak berbe.

Berba kafe – kvalitet počinje na plantaži

Jedan od najvažnijih koraka na putu od sadnice do šoljice jeste berba.

Najkvalitetnije kafe beru se ručno, pažljivim odabirom isključivo zrelih plodova. Ovakva selektivna berba karakteristična je za Kolumbiju, Etiopiju, Keniju, Jamajku i zemlje Centralne Amerike.

Mehanička berba i metoda „svlačenja grane“, gde se istovremeno beru zreli, nezreli i prezreli plodovi, značajno ubrzavaju proces, ali mogu negativno uticati na kvalitet i senzorni profil kafe.

Suvi i mokri metod obrade kafe

Put kafe od sadnice do šoljice

Nakon berbe, plodovi prolaze proces obrade koji značajno utiče na ukus.

Kod suvog metoda plodovi se suše na suncu zajedno sa pulpom, a tek nakon sušenja uklanja se spoljašnji omotač. Ovakva obrada često doprinosi većoj punoći tela i izraženijoj slatkoći.

Kod mokrog metoda pulpa se uklanja neposredno nakon berbe, a zrna prolaze proces pranja i fermentacije. Rezultat su čistije, elegantnije i aromatski preciznije kafe koje dominiraju u specialty segmentu.

Blending – umetnost stvaranja ravnoteže

Jedan od najzahtevnijih procesa u proizvodnji jeste blending.

Kafe različitog geografskog porekla donose različite karakteristike – od voćnih aroma i izražene kiselosti do punog tela i čokoladnih nota.

Zadatak stručnjaka za blendovanje nije samo da spoji više kafa, već da iz godine u godinu postigne isti ukus, uprkos tome što svaka berba nosi određene razlike.

Upravo zbog toga blending predstavlja spoj nauke, iskustva i senzornog znanja.

Pečenje kafe – trenutak kada nastaju arome

put kafe od sadnice do šoljice Ilija

Završna faza na putu kafe od sadnice do šoljice jeste pečenje.

Tokom približno 15 minuta, na temperaturama oko 200 °C, zrno prolazi kroz niz fizičkih i hemijskih promena. Upravo tada nastaje najveći broj aroma koje kasnije prepoznajemo u šoljici.

U završnoj fazi odvija se Maillardova reakcija – proces tokom kojeg se razvijaju kompleksni mirisi i ukusi, ali i gube određena aromatična jedinjenja. Zbog toga je precizno određivanje trenutka završetka pečenja od presudnog značaja.

Prekomerno pečenje dovodi do gubitka aroma i izraženije gorčine, dok pravilno pečenje omogućava idealan balans između slatkoće, kiselosti i punoće ukusa.

Put kafe od sadnice do šoljice ne završava se slučajno

Svaka šoljica kafe rezultat je velikog broja odluka – od izbora sorte i uslova uzgoja, preko načina berbe i obrade, pa sve do blendovanja i pečenja.

Razumevanje svakog od ovih koraka omogućava da kafu ne posmatramo samo kao svakodnevni napitak, već kao proizvod iza kojeg stoje priroda, znanje, iskustvo i godine usavršavanja. Upravo zato put kafe od sadnice do šoljice predstavlja priču o kvalitetu koji počinje mnogo pre prvog gutljaja.

.

.

Tekst i foto: Ilija Đurić

 

Više o SVETU KAFE pročitajte na našem sajtu